pitanja iz poslovne prakse
i aktuelne teme
ZA VAS NALAZIMO RJEŠENJE
Metode za sprečavanje odnosno za eliminaciju dvostrukog oporezivanja
Sprečavanje dvostrukog oporezivanja može se postići primjenom različitih metoda o čijem izboru odlučuju nacionalna zakonodavstva. U zavisnosti koji se kriterijum uzima za izbor metode za sprečavanje dvostrukog oporezivanja, poreska osnovica ili poreski dug, razlikujemo dvije najznačajnije metode:
- metoda izuzimanja, kod koje se ne oporezuje dohodak ili imovina koji mogu biti oporezivi samo u drugoj državi i
- metoda kredita, kod koje se od ukupno utvrđenog poreza na svjetski dohodak odnosno svjetsku imovinu rezidenta odbija porez koji je plaćen u zemlji izvora na određene vrste dohotka odnosno imovine.
Metoda običnog kredita koja se primjenjuje u CG
Metoda kredita se u primjeni sastoji od dva procesa. Prvi podrazumijeva da zemlja rezidentsvo utvrđuje porez na svjetski dohodak odnosno imovinu svog rezidenta. U drugom dijelu zemlja rezidentstva eliminiše dvostruko oporezivanje tako što za plaćen porez u inostranstvu odobrava poreski kredit na račun ukupno obračunatog poreza.
Ako kao kriterijum izbora uzmemo veličinu poreza koji se utvrđuje za poreski kredit razlikujemo :
- metodu punog kredita i
- metodu običnog kredita.
Metoda punog kredita podrazumijeva postupak gdje se porez plaćen u zemlji izvora u punom iznosu odbija od poreza koji uvodi zemlja rezidentstva, bez obzira po kojim poreskim stopama je porez u zemlji izvora obračunat i plaćen.
Metoda običnog kredita, koja se u praksi češće i sreće, podrazumijeva postupak gdje se rezidentu kao poreski kredit obračunava iznos poreza koji bi bio plaćen da je dohodak nastao u zemlji rezidentstva odnosno na imovinu ukoliko bi se ona nalazila u pomenutoj zemlji.
Poresko zakonodavstvo Crne Gore propisuje metodu običnog kredita prilikom utvrđivanja poreske obaveze svojim rezidentima.
PRIVREMENI BORAVAK U CRNOJ GORI PO OSNOVU VLASNIŠTVA NAD NEKRETNINAMA
Stranci u Crnoj Gori mogu dobiti privremeni boravak po osnovu vlasništva nad nekretninama. Boravak se odobrava na godinu dana i nakon toga se može na isti način produžiti.
Nema uvrđene minimalne vrijednosti imovine po osnovu koje se odobrava boravak, što znači da će vlasnici moći da apliciraju bez obzira koliko im imovina vrijedi.
Moramo da podsjetimo da dobijanje privremenog boravka po osnovu vlasništva nad nepokretnostima strancima ne daje pravo rada u Crnoj Gori. Dobijanje dozvole za rad je značajno pooštreno i procedura traje mnogo duže nego do sada iz razloga visoke nezaposlenosti domaće radne snage.
KOJE TROŠKOVE TREBA UKLJUČITI U PUTNE NALOGE ZA PUTOVANJA U INOSTRANSTVO?
Česta dilema prilikom sastavljanja putnih naloga za inostranstvo jeste koje troškove treba uključiti u obračun putnih naloga.
Ovo pitanje je uređeno Uredbom o naknadi troškova državnim službenicima i namještenicima. Za putovanja u inostranstvo zaposlenima pripadaju dnevnice, naknada troškova smještaja sa doručkom i naknada troškova prevoza.
U okviru ove uredbe dat je spisak država sa iznosima pripadajućih dnevnica.
Troškovi smještaja se priznaju u visini priloženog računa. Ukoliko se ne priloži račun troškovi se ne priznaju. Ako u cijenu smještaja nije uključena ishrana dnevnica se isplaćuje u punom iznosu. Ako je obezbijeđen jedan obrok, visina dnevnice se smanjuje za 40%, a ukoliko su obezbijeđena oba obroka dnevnica se smanjuje za 60%.
Troškovi prevoza se priznaju u visini iznosa avionske, vozne, autobuske karte ili karte za javni prevoz. Troškovi taksi prevoza se priznaju u visini izdatog računa za tu vrstu prevoza.
Ako se za putovanje koristi vlastiti automobil, troškovi prevoza iznose 25% od cijene benzina za svaki pređeni kilometar puta. Drugi troškovi prevoza se ne priznaju. Jedino ukoliko je za putovanje korišćeno više različitih načina prevoza ti troškovi se priznaju uz priložene karte za prevoz.
Ako se službeno putuje u više država, u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj se započinje službeno putovanje, a u povratku dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako zadržavanje u stranoj državi, odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 časova obračunava se dnevnica za tu stranu državu. ( Uredba o naknadi troškova državnim službenicima i namještenicima)
UGOVORI O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA - primjena u Crnoj Gori
Osnovno pravilo u međunarodnom javnom pravu, koje obavezuje i Crnu Goru (i ostale zemlje potpisnice) jeste "pacta sunt servanta"- tj. ugovori se moraju ispunjavati. Dakle, Vlada CG je dužna da obezbijedi da se poštuju obaveze preuzete ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a sud bi trebalo da primjenjuje ugovore i na bazi njih ( koji su "stariji od zakona) da poništava eventualna nezakonita rješenja Ministarstva finansija. Sada, međutim, postoje nedoumice oko načina primjene ovih ugovora od strane nadležnih državnih institucija u CG, jer je to novo polje rada i primjene propisa.
Ohrabruje činjenica da je Poreska uprava počela sa obukom svojih kadrova na ovu temu angažovanjem stručnjaka iz zemalja koje imaju više iskustva . Nadamo se da će CG uspjeti da praksu drugih iskoristi na najbolji način i omogući poreskim obveznicima da sa sigurnošću sagledaju svoj položaj u okviru poreskog sistema i posebne pogodnosti koje on pruža. Najveći podsticaj koji poreski sistem jedne države može dati njenoj privlačnosti za strane investicije i preduzetništvo uopšte dolazi od jasnoće njihovih normi i od njihove dosljedne primjene.
DILEMA OKO OBAVEZE PLAĆANJA POREZA NA DOBIT I POREZA NA DOHODAK FIZIČKIH LICA
Prema Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, svako pravno lice je u obavezi da do 31.marta tekuće godine preda Poreskoj upravi finansijske izvještaje za predhodnu godinu i prijavu poreza na dobit pravnih lica. U isto vrijeme je u obavezi da uplati obračunati porez na dobit po stopi od 9%. Ukoliko osnivači žele da jedan dio neraspoređene dobiti podignu za svoje lične potrebe tada po osnovu Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica imaju obavezu plaćanje poreza od 9% na bruto iznos isplaćene dobiti (na iznos poreza moraju da obračunaju i uplate i prirez na porez).
Kod preduzetnika je nešto drugačija situacija. Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, preduzetnici predaju godišnju prijavu poreza do 30.04. tekuće godine za predhodnu godinu( obrazac GPP-FL). Porez plaćaju po stvarnom dohotku koji se utvrđuje u skladu sa propisima koji uređuju računovodstvo. Sastavljaju godišnje finansijske izvještaje i predaju ih Poreskoj upravi sa već pomenutim obrascem. Stopa poreza je 9% na osnovicu utvrđenu u poreskoj prijavi. Kada se uplate sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po osnovu dohotka od samostalne djelatnosti, preduzetnik slobodno raspolaže novčanim sredstvima bez obaveze plaćanja još nekih poreza. Ako preduzetnik ima zaposlenih radnika ima obavezu plaćanja poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje tih lica.
Da rezimiramo: pravna lica su u obavezi plaćanja poreza na dobit pravnih lica i ukoliko vlasnici podižu dio dobiti iz firme plaćaju i porez na dohodak fizičkih lica. Kod preduzetnika obaveza je samo plaćanje poreza na dohodak fizičkih lica.
Postoji i posebna manja grupa preduzetnika-paušalaca koji porez plaćaju po rješenju Poreske uprave. Oni ne sastavljaju godišnje izvještaje već poreze i doprinose plaćaju na osnovu utvrđenog iznosa iz rješenja. Kada izmire te obaveze mogu slobodno da raspolažu prikupljenim novčanim sredstvima.
ZAPOŠLJAVANJE I RAD STRANACA U CRNOJ GORI ( ZAKON O STRANCIMA)
Zakon je stupio na snagu 01.04.2015.god. i od prvog dana je izazvao oštra reagovanja onih koji su direktno izloženi posledicama njegove primjene. Naime, u velikoj mjeri su pooštreni kriterijumi za zapošljavanje stranih državljana na teritoriji Crne Gore. Svako ko namjerava da radi treba da ima odobren privremeni boravak po osnovu rada. Da bi se dobio boravak po tom osnovu potrebno je ispuniti određene uslove i to:
- potvrda Zavoda za zapošljavanje (objašnjenje u daljem tekstu),
- pisana ponuda poslodavca za zapošljavanje na određenom radnom mjestu ovjerena i zavedena od strane poslodavca,
- dokaz o registraciji pravnog lica u kojem će stranac da radi (izvod iz Centralnog registra),
- potvrda iz Poreske uprave da je poslodavac izmirio sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa za predhodnu godinu,
- dokaz o stečenom obrazovanju i kvalifikaciji stranca ( nostrifikacija diplome koja se radi u Podgorici i koja se plaća 50 eura za diplomu srednje škole a 150 eura za fakultetsku diplomu). Stranac koji ima diplomu sa drugog govornog područja treba da angažuje sudskog tumača sa prevod diplome. To se ne odnosi na srpski, hrvatski i bosanski jer su to službeni jezici u Crnoj Gori),
- dokaz o zdravstvenoj sposobnosti ( ljekarsko uvjerenje koje se plaća 25 eura u nekom od domova zdravlja u CG),
- dokaz o sredstvima za izdržavanje ( potvrda iz banke u Cg sa iznosom od min 3650 eura),
- obezbijeđen smještaj ( list nepokretnosti ili izjava vlasnika stana, ugovor ili sl.),
- polisa zdravstvenog osiguranja ( polisa osiguranja kod neke osiguravajuće kuće u CG - oko 30 eura),
- fotokopija važeće putne isprave (pasoša ili lične karte),
- uvjerenje da lice nije u državi porijekla pravosnažno osuđeno.
Jedna od mjera ovog zakona je odložena sa primjenom do završetka turističke sezone. To je potvrda Zavoda za zapošljavanje da na njihovoj evidenciji nema nezaposlenih lica koji ispunjavaju uslove za zasnivanje radnog odnosa na poslovima na koje se ponuda za zapošljavanje odnosi (odn. ukoliko na birou nema Crnogoraca tog profila).
Dobra vijest jeste da stranci koji imaju ranije odobren privremeni boravak po osnovu spajanja porodice imaju mogućnost zapošljavanja kao i državljani CG.
Još jedna novina za strance koji ne namjeravaju da rade ali imaju nekretninu u CG jeste da mogu da dobiju privremeni boravak po osnovu tog vlasništva i nesmetano borave u CG godinu dana, posle čega se boravak može produžiti po istoj osnovi ( do sada se taj boravak odobravao do 90 dana). Međutim, to još nije zaživjelo u praksi jer se čeka uredba Vlade o načinu sprovođenja ove procedure.
Porez na dobit pravnih lica
Obveznici poreza na dobit koji u zakonski predviđenom roku podnesu prijavu i izmire nastale obaveze, imaju pravo na umanjenje obračunatog i uplaćenog poreza u iznosu od 6%.
Pravo na navedenu olakšicu ostvaruje se podnošenjem zahtjeva nadležnom poreskom organu, u roku od 15 dana od dana plaćanja poreske obaveze.(Zakon o porezu na dobit pravnih lica, član 32a Sl.list 61/13)
Promjena stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na teret poslodavca
Sl.list 8/2015 od 27.02.2015.god. je objavio promjenu stope doprinosa na obavezno zdravstveno osiguranje na teret poslodavca od 4,3% ( dosadašnja stopa je bila 3,8%). Promjena stupa na snagu odmah, pa se u obračunu zarada za februar koristi izmijenjena odnosno viša stopa.
Na koji način se registruje Nevladina organizacija?
NVO se registruje u Ministarstvu unutrašnjih poslova u Podgorici, gdje se i vodi njihov registar. Kako osnovna svrha rada NVO mora biti od opšteg interesa, tako se prilikom registracije određuju ciljevi i djelatnosti organizacije što se unosi u Statut i u Odluku o osnivanju NVO. Može se registrovati udruženje (češći slučaj) ili fondacija. Pored gore navedenog prilaže se i zahtjev za osnivanje i zapisnik sa Osnivačke skupštine i predaje u MUP.
U roku od osam dana oni donose rješenje o registraciji. Zatim se uradi pečat, otvara poslovni račun u banci i poreski identifikacioni broj (PIB) u Poreskoj upravi. I možete zvanično početi sa radom (Zakon o NVO).
Obavještavamo vas da je prosječna bruto zarada u Crnoj Gori za 2014.godinu 723EUR ( MONSTAT, 26.01.2015.).
Podatak je važan zbog obračuna posebnog doprinosa za zapošljavanje lica sa invaliditetom za 2015.god. za firme koje zapošljavaju više od 10 radnika a nemaju zaposlenih sa invaliditetom. Iznos doprinosa je 5% od prosječne mjesečne bruto zarade za godinu koja predhodi obračunu. Uplaćuje se svakog mjeseca prilikom obračuna zarada i naknada zarada zaposlenih. Ukoliko je broj zaposlenih veći od 20 ovaj doprinos iznosi 20% od prosječne bruto zarade ( Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom).
Planiram da otvorim turističku agenciju u okviru svoje firme koja je registrovana kao DOO. Da li za to postoji mogućnost i na koji način se to može uraditi?
Moguće je otvoriti turističku agenciju u okviru već otvorenog DOO. Provjerite da li je u Statutu postojeće firma uključena ova djelatnost. Ukoliko jeste , prvo se registruje dio društva odnosno poslovna jedinica u CRPS. Za to vam je potreban popunjeni obrazac za registraciju dijela društva (dobija se u CRPS), Odluka o osnivanju poslovne jedinice potpisana i ovjerena od strane osnivača i taksa Poreskoj upravi od 10 EUR.
Kada dobijete rješenje o registraciji sledeći korak je podnošenje zahtjeva Ministarstvu turizma za dobijanje licence za rad. Tu je nešto duži spisak dokumentacije koja se prilaže, a između ostalog i bankarska garancija od 15000EUR. Morate da znate da za ovu djelatnost treba da imate poseban poslovni prostor ne manji od 16 kvadratnih metara. Predlažem da prije konačne odluke pogledate sajt Ministarstva turizma i pročitate Zakon o turizmu kako biste bili upućeni u sve što vas očekuje.
*Da li kao osnivač u jednoj firmi, mogu da budem osnivač i u još jednoj?
Možete, to je moguće. Ali prilikom otvaranje nove firme gdje ste isto tako osnivač, pored standardne dokumentacije za registraciju, Centralni registar od vas traži i posebne potvrde o postojećoj firmi. To je potvrda iz Poreske uprave da je firma izmirila sve obaveze po osnovu poreza, potvrda iz Centralne banke da poslovni račun firme nije u blokadi i potvrda iz Privrednog suda da se nad firmom ne vodi stečajni postupak. Ukoliko je to u redu, možete registrovati novu firmu.
*Odlučio sam da otvorim svoju firmu i otpočnem samostalan biznis. Trenutno radim u firmi na poziciji izvršnog direktora. Koje su moje obaveze i kako da otvorim svoju firmu?
Otvaranje vlastite firme podrazumijeva da nemate direktorsku poziciju u drugoj firmi ( bar ne sa punim radnim vremenom). Prvi korak je da firma u kojoj radite izvrši promjenu direktora i ta promjena mora da se registruje u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) što će reći da zahtijeva određenu proceduru i vrijeme. Nakon toga firma treba da vas odjavi sa liste zaposlenih i vi ste onda slobodni da otpočnete sa registracijom svoje firme.
Važna odluka koju morate donijeti prije svega ostalog jeste oblik organizovanja firme jer od toga zavise vaše poreske obaveze i način njihovog evidentiranja i plaćanja. Da li ćete se registrovati kao preduzetnik ili doo, da li ćete biti u sistemu PDV ili ne uticaće na vaše buduće troškove poslovanja. Registracija firme zahtijeva niz koraka kao što su izradu Statuta firme i Odluke/Ugovora o osnivanju, popunjavanje obrazaca za registraciju kod Centralnog registra privrednih subjekata u Podgorici, uplata taksi, dobijanje potvrde iz CDA u Podgorici i predaja u CRPS. To je organ Poreske uprave koji donosi rješenje o registraciji gdje dobijate svoj poreski identifikacioni broj i ostale podatke o firmi u zavisnosti za šta ste se odlučili. Zatim otvarate poslovni račun u banci, prijavljujete se u Poresku upravu gdje vam je sjedište za evidenciju zaposlenih i prijavu za socijalno osiguranje. Dokumentacija je prilično obimna i zato je potrebno da bude pravilno popunjena i priložena kako bi i sam postupak regitracije bio brzo završen.
* Na koji način se vrši smanjenje nenovčanog osnivačkog uloga društva sa ograničenom odgovornošću čiji je osnivač pravni lice iz inostranstva? U pitanju je teretni vozilo koje više nije potrebna za obavljanje djelatnosti.
To vozilo je vjerovatno ušlo kao osnivački ulog prilikom registracije preduzeća ili naknadno. Treba da znate da se unošenje ili iznošenje osnivačkog uloga ne smatra prometom sa aspekta Zakona o PDV pa nemate obavezu plaćanje PDV. Ostaje da se promjena registruje u CRPS i to pripremom određene dokumentacije.
Zahtijeva se Izvještaj o procjeni ovlašćenog procjenjivača koji određuje vrijednost nenovčanog uloga i finansijsku poziciju preduzeća u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, donosi se Odluka o smanjenju osnivačkog uloga, mijenja se tekst Statuta društva za izvršenu promjenu, uplaćuju se takse Poreskoj upravi od 10€ i Službenom listu od 12€ i popunjava se PS-02 obrazac. Odluku o smanjenje osnivačkog uloga koju donosi osnivač i novi tekst Statuta treba da potpiše i ovjeri osnivač koji je kako rekoste u inostranstvu. Zatim se sva dokumentacija predaje u CRPS u Podgorici na osnovu čega ta institucija donosi Rješenje o smanjenju osnivačkog uloga. I još nešto. Po Zakonu o privrednim društvima mora da prođe 60 dana od kada se ovo smanjenje objavi u Službenom listu ( nekoliko dana od predaje potpune dokumentacije u CRPS) do dana dobijanja rješenja o smanjenju osnivačkog uloga. Imajte na umu ovu vremensku distancu.
*Da li firma može prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze odbiti ulazni PDV na kupovinu novoizgrađenog stambenog objekta ako će taj objekat koristiti za rentiranja?
Prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost:
Poreski obveznik, u skladu sa čl 37 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, može prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV (pretporez) koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, prilikom uvoza proizvoda i kao primalac (korisnik) usluge (ulazni PDV), ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio (iskoristio) ili će ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV.
Kako planirate da taj stambeni objekat koristiti za rentiranje, a te usluge su oslobođene plaćanja PDV po članu 27 stav 3 Zakona o PDV, znači da ne obavljate oporezivu djelatnost , tako da ni plaćeni PDV prilikom nabavke te nekretnine ( ako se radi o novoizgrađenom objektu) ne možete odbiti kao pretporez.
Član 27 stav 3 Zakona o PDV( na koji se pozivamo) glasi da su plaćanja PDV oslobođene usluge davanja u zakup ili podzakup kuća za stanovanje, stanova, odnosno stambenih prostora za stalno stanovanje duže od 60 dana kao i zakup poljoprivrednog zemljišta ili šuma, koji su upisani u zemljišne knjige.
Ukoliko je u pitanju sticanje nepokretnost gdje se ne radi o prvom prenosu vlasništva , na taj promet se ne obračunava PDV, već se primjenjuju odredbe Zakona o prometu nepokretnosti, gdje se plaća porez po stopi od 3%.
*Kako pravilno evidentirati avansna plaćanje kupaca koja često imam u praksi?
Prema Zakonu o PDV ako je plaćanje djelimično ili u cjelini izvršeno prije izdavanja računa ili prije obavljenog prometa proizvoda ili usluga PDV se obračunava na dan prijema uplate. Primalac avansa je u obavezi da izda avansni račun koji mora da sadrži sve elemente propisane za PDV račun. Prilikom isporuke proizvoda odn.usluga poreski obveznik ispostavlja konačan račun o toj isporuci, a račun za avanse poništava.
* Htio bih da otvorim firme u Crnoj Gori za uvoz-izvoz i za prodaju na veliko. Imam makedonsko državljanstvo, a osnivač firme bi bila matična firma iz Makedonije. Da li postoji neka posebna procedura za otvaranje firme za stranca?
Postupak otvaranja firme za strance je isti kao i za domaća lica osim što je potrebna nešto veća dokumentacija. Kako rekoste da je osnivač vaša firma iz Makedonije, za početak je potrebno dostaviti izvod iz registra matične firme( original ili ovjerena kopija kod notara ne dužu od mjesec dana) i taj dokument se zove Tekovna sostojba. Zatim, ovlašćenje iz Makedonije od osnivača za lice koje će potpisati i ovjeriti Odluku o osnivanju i Statut nove firme ovjereno kod notara. Ta dva dokumenta( izvod i ovlašćenje) mora da prevede ovlašćeni sudski tumač i i to se, sa dodatnom dokumentacijom, predaje u CRPS u Podgorici.
Čeka se oko deset dana da CRPS donese rješenje o registraciji a onda se za direktora ukoliko je strani državljanin pristupa dobijanju radne dozvole i privremenog boravka . Tu nema prepreka jer se radna dozvola dobija po osnovu direktorske pozicije u preduzeću. Radna dozvola važi godinu dana, pa se onda produžava i privremeni boravak isto tako. Sve ovo prati prilično obimna dokumentacija , plaćanje raznih taksi i dobijanje potvrda. Ukratko smo vas uputili na koji način se odvija postupak registracije firme čiji je osnivač pravno lice iz inostranstva.
*Da li sam u obavezi da na računu koji ispostavljam firmi iz inostranstvo za pružene računovodstvene usluge iskažem i platim PDV?
Prema članu 17 stav 3 Zakona o PDV propisano je deset vrsta usluga koje se oporezuju prema mjestu sjedišta primaoca usluga. U te usluge spadaju i računovodstvene. Znači ukoliko ste za firmu čije je sjedište u inostranstvu obavili neke računovodstvene usluge ne obračunavate i ne plaćate PDV.
*Neradni dani za vrijeme novogodišnjih i Božićnih praznika.
Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima neradni dani su 1. i 2.januar. Isto tako, na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, pravoslavni građani imaju pravo na plaćeno odsustvo za Badnji dan-6. januara i dva dana za Božić- 7. i 8.januar. Preduzeća i druga pravna lica obavezna su da zaposlenima koji žele da slave svoje vjerske praznike, daju plaćeno odsustvo za vrijeme ovih praznika. Zaposleni je obavezan da o svojoj namjeri obavijesti odgovorno lice u preduzeću najkasnije tri dana prije odsustva. Svi koji rade za vrijeme praznika imaju pravo na uvećanu zaradu, a na poslodavcima je da je obračunaju i isplate.
*Da li u pripremi za redovan godišnji popis imovine i obaveza spada i usaglašavanje potraživanja i obaveza sa kupcima i dobavljačima?
Osnovni zadatak računovodstva jeste tačno belježenje svih promjena na imovini, obavezama i kapitalu preduzeća i preduzetnika. Osnovni instrument za svođenje računovodstvenog na stvarno stanje jeste popis. Prema Pravilniku o načinu i rokovima vršenja popisa utvrđena je obaveza popisa svih stavki imovine i obaveza minimum jednom godišnje i to na kraju godine. Sastavni dio popisa je i popis dugovanja i potraživanja.
Dugovanja i potraživanja usklađuju se u praksi najčešće u poslednjem kvartalu poslovne godine slanjem Izvoda otvorenih stavki (IOS) svim dobavljačima i kupcima sa kojima je firma tokom godine imala promet. IOS predstavlja pregled dugovanja i potraživanja pošiljaoca prema njegovoj knjigovodstvenoj evidenciji na određeni dan. Na IOS-u se ostavlja prostor gdje primalac pečatom i potpisom potvrđuje ili osporava iskazano stanje u cjelosti ili djelimično.
Kako ne bi došlo do dupliranja dokumenata, većina preduzeća praktikuje slanje IOS svojim kupcima, očekujući da će i njihovi dobavljači primjeniti istu praksu. Ukoliko se ne dobije IOS od nekog dobavljača, firma je dužna da ga sastavi i dostavi tom dobavljaču radi usaglašavanja.
U slućaju da se stanje u knjigama dva partnera razlikuje, neophodno je utvrditi izvor neusaglašenosti i ispraviti eventualne knjigovodstvene greške, kako bi u završni račun ušle stvarne vrijednosti.
Pravna lica koja sastavljaju Napomene uz finansiske izvještaje dužna su da u ovom izvještaju objelodane neusaglašena potraživanja i obaveze.
*Koristimo priliku da vas podsjetimo na izmjene pojedinih propisa i to:
a) Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica
Ove izmjene su objavljene u Službenim listu 31.12.2014.godine i stupaju na snagu 01.01.2015.godine. Odredbom izmijenjenog člana 10 st.2 utvrđena je niža stopa u odnosu na predhodni period (sa 15% na 13%) na dio ličnih primanja koja su iznad 720EUR (bruto iznos). Pošto je ova odredba temporalnog karaktera, produžena je do 31.12.2015.godine. Takođe, za isti period produžena je primjena odredbe čl.43 Zakona kojom je propisana obaveza fizičkog lica da podnese poresku prijavu po osnovu ličnih primanja kod dva ili više poslodavaca, odn.isplatioca primanja, a čiji je ukupni mjesečni bruto iznos iznad 720EUR.
Uvedeno je i oporezivanje prihoda koje ostvari fizičko lice po osnovu igara na sreću po stopi od 15%. Prihodi ostvareni od igara na sreću predstavljaju dohodak koji je oporeziv porezom na dohodak fizičkih lica , dok se prihodi ostvareno od nagradnih igara i dalje ne smatraju dohotkom, te ne podliježu oporezivanju.
b) Produženje roka primjene Uredbe o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica do 31.12.2015.
Sprečavanje dvostrukog oporezivanja može se postići primjenom različitih metoda o čijem izboru odlučuju nacionalna zakonodavstva. U zavisnosti koji se kriterijum uzima za izbor metode za sprečavanje dvostrukog oporezivanja, poreska osnovica ili poreski dug, razlikujemo dvije najznačajnije metode:
- metoda izuzimanja, kod koje se ne oporezuje dohodak ili imovina koji mogu biti oporezivi samo u drugoj državi i
- metoda kredita, kod koje se od ukupno utvrđenog poreza na svjetski dohodak odnosno svjetsku imovinu rezidenta odbija porez koji je plaćen u zemlji izvora na određene vrste dohotka odnosno imovine.
Metoda običnog kredita koja se primjenjuje u CG
Metoda kredita se u primjeni sastoji od dva procesa. Prvi podrazumijeva da zemlja rezidentsvo utvrđuje porez na svjetski dohodak odnosno imovinu svog rezidenta. U drugom dijelu zemlja rezidentstva eliminiše dvostruko oporezivanje tako što za plaćen porez u inostranstvu odobrava poreski kredit na račun ukupno obračunatog poreza.
Ako kao kriterijum izbora uzmemo veličinu poreza koji se utvrđuje za poreski kredit razlikujemo :
- metodu punog kredita i
- metodu običnog kredita.
Metoda punog kredita podrazumijeva postupak gdje se porez plaćen u zemlji izvora u punom iznosu odbija od poreza koji uvodi zemlja rezidentstva, bez obzira po kojim poreskim stopama je porez u zemlji izvora obračunat i plaćen.
Metoda običnog kredita, koja se u praksi češće i sreće, podrazumijeva postupak gdje se rezidentu kao poreski kredit obračunava iznos poreza koji bi bio plaćen da je dohodak nastao u zemlji rezidentstva odnosno na imovinu ukoliko bi se ona nalazila u pomenutoj zemlji.
Poresko zakonodavstvo Crne Gore propisuje metodu običnog kredita prilikom utvrđivanja poreske obaveze svojim rezidentima.
PRIVREMENI BORAVAK U CRNOJ GORI PO OSNOVU VLASNIŠTVA NAD NEKRETNINAMA
Stranci u Crnoj Gori mogu dobiti privremeni boravak po osnovu vlasništva nad nekretninama. Boravak se odobrava na godinu dana i nakon toga se može na isti način produžiti.
Nema uvrđene minimalne vrijednosti imovine po osnovu koje se odobrava boravak, što znači da će vlasnici moći da apliciraju bez obzira koliko im imovina vrijedi.
Moramo da podsjetimo da dobijanje privremenog boravka po osnovu vlasništva nad nepokretnostima strancima ne daje pravo rada u Crnoj Gori. Dobijanje dozvole za rad je značajno pooštreno i procedura traje mnogo duže nego do sada iz razloga visoke nezaposlenosti domaće radne snage.
KOJE TROŠKOVE TREBA UKLJUČITI U PUTNE NALOGE ZA PUTOVANJA U INOSTRANSTVO?
Česta dilema prilikom sastavljanja putnih naloga za inostranstvo jeste koje troškove treba uključiti u obračun putnih naloga.
Ovo pitanje je uređeno Uredbom o naknadi troškova državnim službenicima i namještenicima. Za putovanja u inostranstvo zaposlenima pripadaju dnevnice, naknada troškova smještaja sa doručkom i naknada troškova prevoza.
U okviru ove uredbe dat je spisak država sa iznosima pripadajućih dnevnica.
Troškovi smještaja se priznaju u visini priloženog računa. Ukoliko se ne priloži račun troškovi se ne priznaju. Ako u cijenu smještaja nije uključena ishrana dnevnica se isplaćuje u punom iznosu. Ako je obezbijeđen jedan obrok, visina dnevnice se smanjuje za 40%, a ukoliko su obezbijeđena oba obroka dnevnica se smanjuje za 60%.
Troškovi prevoza se priznaju u visini iznosa avionske, vozne, autobuske karte ili karte za javni prevoz. Troškovi taksi prevoza se priznaju u visini izdatog računa za tu vrstu prevoza.
Ako se za putovanje koristi vlastiti automobil, troškovi prevoza iznose 25% od cijene benzina za svaki pređeni kilometar puta. Drugi troškovi prevoza se ne priznaju. Jedino ukoliko je za putovanje korišćeno više različitih načina prevoza ti troškovi se priznaju uz priložene karte za prevoz.
Ako se službeno putuje u više država, u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj se započinje službeno putovanje, a u povratku dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako zadržavanje u stranoj državi, odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 časova obračunava se dnevnica za tu stranu državu. ( Uredba o naknadi troškova državnim službenicima i namještenicima)
UGOVORI O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA - primjena u Crnoj Gori
Osnovno pravilo u međunarodnom javnom pravu, koje obavezuje i Crnu Goru (i ostale zemlje potpisnice) jeste "pacta sunt servanta"- tj. ugovori se moraju ispunjavati. Dakle, Vlada CG je dužna da obezbijedi da se poštuju obaveze preuzete ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a sud bi trebalo da primjenjuje ugovore i na bazi njih ( koji su "stariji od zakona) da poništava eventualna nezakonita rješenja Ministarstva finansija. Sada, međutim, postoje nedoumice oko načina primjene ovih ugovora od strane nadležnih državnih institucija u CG, jer je to novo polje rada i primjene propisa.
Ohrabruje činjenica da je Poreska uprava počela sa obukom svojih kadrova na ovu temu angažovanjem stručnjaka iz zemalja koje imaju više iskustva . Nadamo se da će CG uspjeti da praksu drugih iskoristi na najbolji način i omogući poreskim obveznicima da sa sigurnošću sagledaju svoj položaj u okviru poreskog sistema i posebne pogodnosti koje on pruža. Najveći podsticaj koji poreski sistem jedne države može dati njenoj privlačnosti za strane investicije i preduzetništvo uopšte dolazi od jasnoće njihovih normi i od njihove dosljedne primjene.
DILEMA OKO OBAVEZE PLAĆANJA POREZA NA DOBIT I POREZA NA DOHODAK FIZIČKIH LICA
Prema Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, svako pravno lice je u obavezi da do 31.marta tekuće godine preda Poreskoj upravi finansijske izvještaje za predhodnu godinu i prijavu poreza na dobit pravnih lica. U isto vrijeme je u obavezi da uplati obračunati porez na dobit po stopi od 9%. Ukoliko osnivači žele da jedan dio neraspoređene dobiti podignu za svoje lične potrebe tada po osnovu Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica imaju obavezu plaćanje poreza od 9% na bruto iznos isplaćene dobiti (na iznos poreza moraju da obračunaju i uplate i prirez na porez).
Kod preduzetnika je nešto drugačija situacija. Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, preduzetnici predaju godišnju prijavu poreza do 30.04. tekuće godine za predhodnu godinu( obrazac GPP-FL). Porez plaćaju po stvarnom dohotku koji se utvrđuje u skladu sa propisima koji uređuju računovodstvo. Sastavljaju godišnje finansijske izvještaje i predaju ih Poreskoj upravi sa već pomenutim obrascem. Stopa poreza je 9% na osnovicu utvrđenu u poreskoj prijavi. Kada se uplate sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po osnovu dohotka od samostalne djelatnosti, preduzetnik slobodno raspolaže novčanim sredstvima bez obaveze plaćanja još nekih poreza. Ako preduzetnik ima zaposlenih radnika ima obavezu plaćanja poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje tih lica.
Da rezimiramo: pravna lica su u obavezi plaćanja poreza na dobit pravnih lica i ukoliko vlasnici podižu dio dobiti iz firme plaćaju i porez na dohodak fizičkih lica. Kod preduzetnika obaveza je samo plaćanje poreza na dohodak fizičkih lica.
Postoji i posebna manja grupa preduzetnika-paušalaca koji porez plaćaju po rješenju Poreske uprave. Oni ne sastavljaju godišnje izvještaje već poreze i doprinose plaćaju na osnovu utvrđenog iznosa iz rješenja. Kada izmire te obaveze mogu slobodno da raspolažu prikupljenim novčanim sredstvima.
ZAPOŠLJAVANJE I RAD STRANACA U CRNOJ GORI ( ZAKON O STRANCIMA)
Zakon je stupio na snagu 01.04.2015.god. i od prvog dana je izazvao oštra reagovanja onih koji su direktno izloženi posledicama njegove primjene. Naime, u velikoj mjeri su pooštreni kriterijumi za zapošljavanje stranih državljana na teritoriji Crne Gore. Svako ko namjerava da radi treba da ima odobren privremeni boravak po osnovu rada. Da bi se dobio boravak po tom osnovu potrebno je ispuniti određene uslove i to:
- potvrda Zavoda za zapošljavanje (objašnjenje u daljem tekstu),
- pisana ponuda poslodavca za zapošljavanje na određenom radnom mjestu ovjerena i zavedena od strane poslodavca,
- dokaz o registraciji pravnog lica u kojem će stranac da radi (izvod iz Centralnog registra),
- potvrda iz Poreske uprave da je poslodavac izmirio sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa za predhodnu godinu,
- dokaz o stečenom obrazovanju i kvalifikaciji stranca ( nostrifikacija diplome koja se radi u Podgorici i koja se plaća 50 eura za diplomu srednje škole a 150 eura za fakultetsku diplomu). Stranac koji ima diplomu sa drugog govornog područja treba da angažuje sudskog tumača sa prevod diplome. To se ne odnosi na srpski, hrvatski i bosanski jer su to službeni jezici u Crnoj Gori),
- dokaz o zdravstvenoj sposobnosti ( ljekarsko uvjerenje koje se plaća 25 eura u nekom od domova zdravlja u CG),
- dokaz o sredstvima za izdržavanje ( potvrda iz banke u Cg sa iznosom od min 3650 eura),
- obezbijeđen smještaj ( list nepokretnosti ili izjava vlasnika stana, ugovor ili sl.),
- polisa zdravstvenog osiguranja ( polisa osiguranja kod neke osiguravajuće kuće u CG - oko 30 eura),
- fotokopija važeće putne isprave (pasoša ili lične karte),
- uvjerenje da lice nije u državi porijekla pravosnažno osuđeno.
Jedna od mjera ovog zakona je odložena sa primjenom do završetka turističke sezone. To je potvrda Zavoda za zapošljavanje da na njihovoj evidenciji nema nezaposlenih lica koji ispunjavaju uslove za zasnivanje radnog odnosa na poslovima na koje se ponuda za zapošljavanje odnosi (odn. ukoliko na birou nema Crnogoraca tog profila).
Dobra vijest jeste da stranci koji imaju ranije odobren privremeni boravak po osnovu spajanja porodice imaju mogućnost zapošljavanja kao i državljani CG.
Još jedna novina za strance koji ne namjeravaju da rade ali imaju nekretninu u CG jeste da mogu da dobiju privremeni boravak po osnovu tog vlasništva i nesmetano borave u CG godinu dana, posle čega se boravak može produžiti po istoj osnovi ( do sada se taj boravak odobravao do 90 dana). Međutim, to još nije zaživjelo u praksi jer se čeka uredba Vlade o načinu sprovođenja ove procedure.
Porez na dobit pravnih lica
Obveznici poreza na dobit koji u zakonski predviđenom roku podnesu prijavu i izmire nastale obaveze, imaju pravo na umanjenje obračunatog i uplaćenog poreza u iznosu od 6%.
Pravo na navedenu olakšicu ostvaruje se podnošenjem zahtjeva nadležnom poreskom organu, u roku od 15 dana od dana plaćanja poreske obaveze.(Zakon o porezu na dobit pravnih lica, član 32a Sl.list 61/13)
Promjena stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na teret poslodavca
Sl.list 8/2015 od 27.02.2015.god. je objavio promjenu stope doprinosa na obavezno zdravstveno osiguranje na teret poslodavca od 4,3% ( dosadašnja stopa je bila 3,8%). Promjena stupa na snagu odmah, pa se u obračunu zarada za februar koristi izmijenjena odnosno viša stopa.
Na koji način se registruje Nevladina organizacija?
NVO se registruje u Ministarstvu unutrašnjih poslova u Podgorici, gdje se i vodi njihov registar. Kako osnovna svrha rada NVO mora biti od opšteg interesa, tako se prilikom registracije određuju ciljevi i djelatnosti organizacije što se unosi u Statut i u Odluku o osnivanju NVO. Može se registrovati udruženje (češći slučaj) ili fondacija. Pored gore navedenog prilaže se i zahtjev za osnivanje i zapisnik sa Osnivačke skupštine i predaje u MUP.
U roku od osam dana oni donose rješenje o registraciji. Zatim se uradi pečat, otvara poslovni račun u banci i poreski identifikacioni broj (PIB) u Poreskoj upravi. I možete zvanično početi sa radom (Zakon o NVO).
Obavještavamo vas da je prosječna bruto zarada u Crnoj Gori za 2014.godinu 723EUR ( MONSTAT, 26.01.2015.).
Podatak je važan zbog obračuna posebnog doprinosa za zapošljavanje lica sa invaliditetom za 2015.god. za firme koje zapošljavaju više od 10 radnika a nemaju zaposlenih sa invaliditetom. Iznos doprinosa je 5% od prosječne mjesečne bruto zarade za godinu koja predhodi obračunu. Uplaćuje se svakog mjeseca prilikom obračuna zarada i naknada zarada zaposlenih. Ukoliko je broj zaposlenih veći od 20 ovaj doprinos iznosi 20% od prosječne bruto zarade ( Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom).
Planiram da otvorim turističku agenciju u okviru svoje firme koja je registrovana kao DOO. Da li za to postoji mogućnost i na koji način se to može uraditi?
Moguće je otvoriti turističku agenciju u okviru već otvorenog DOO. Provjerite da li je u Statutu postojeće firma uključena ova djelatnost. Ukoliko jeste , prvo se registruje dio društva odnosno poslovna jedinica u CRPS. Za to vam je potreban popunjeni obrazac za registraciju dijela društva (dobija se u CRPS), Odluka o osnivanju poslovne jedinice potpisana i ovjerena od strane osnivača i taksa Poreskoj upravi od 10 EUR.
Kada dobijete rješenje o registraciji sledeći korak je podnošenje zahtjeva Ministarstvu turizma za dobijanje licence za rad. Tu je nešto duži spisak dokumentacije koja se prilaže, a između ostalog i bankarska garancija od 15000EUR. Morate da znate da za ovu djelatnost treba da imate poseban poslovni prostor ne manji od 16 kvadratnih metara. Predlažem da prije konačne odluke pogledate sajt Ministarstva turizma i pročitate Zakon o turizmu kako biste bili upućeni u sve što vas očekuje.
*Da li kao osnivač u jednoj firmi, mogu da budem osnivač i u još jednoj?
Možete, to je moguće. Ali prilikom otvaranje nove firme gdje ste isto tako osnivač, pored standardne dokumentacije za registraciju, Centralni registar od vas traži i posebne potvrde o postojećoj firmi. To je potvrda iz Poreske uprave da je firma izmirila sve obaveze po osnovu poreza, potvrda iz Centralne banke da poslovni račun firme nije u blokadi i potvrda iz Privrednog suda da se nad firmom ne vodi stečajni postupak. Ukoliko je to u redu, možete registrovati novu firmu.
*Odlučio sam da otvorim svoju firmu i otpočnem samostalan biznis. Trenutno radim u firmi na poziciji izvršnog direktora. Koje su moje obaveze i kako da otvorim svoju firmu?
Otvaranje vlastite firme podrazumijeva da nemate direktorsku poziciju u drugoj firmi ( bar ne sa punim radnim vremenom). Prvi korak je da firma u kojoj radite izvrši promjenu direktora i ta promjena mora da se registruje u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) što će reći da zahtijeva određenu proceduru i vrijeme. Nakon toga firma treba da vas odjavi sa liste zaposlenih i vi ste onda slobodni da otpočnete sa registracijom svoje firme.
Važna odluka koju morate donijeti prije svega ostalog jeste oblik organizovanja firme jer od toga zavise vaše poreske obaveze i način njihovog evidentiranja i plaćanja. Da li ćete se registrovati kao preduzetnik ili doo, da li ćete biti u sistemu PDV ili ne uticaće na vaše buduće troškove poslovanja. Registracija firme zahtijeva niz koraka kao što su izradu Statuta firme i Odluke/Ugovora o osnivanju, popunjavanje obrazaca za registraciju kod Centralnog registra privrednih subjekata u Podgorici, uplata taksi, dobijanje potvrde iz CDA u Podgorici i predaja u CRPS. To je organ Poreske uprave koji donosi rješenje o registraciji gdje dobijate svoj poreski identifikacioni broj i ostale podatke o firmi u zavisnosti za šta ste se odlučili. Zatim otvarate poslovni račun u banci, prijavljujete se u Poresku upravu gdje vam je sjedište za evidenciju zaposlenih i prijavu za socijalno osiguranje. Dokumentacija je prilično obimna i zato je potrebno da bude pravilno popunjena i priložena kako bi i sam postupak regitracije bio brzo završen.
* Na koji način se vrši smanjenje nenovčanog osnivačkog uloga društva sa ograničenom odgovornošću čiji je osnivač pravni lice iz inostranstva? U pitanju je teretni vozilo koje više nije potrebna za obavljanje djelatnosti.
To vozilo je vjerovatno ušlo kao osnivački ulog prilikom registracije preduzeća ili naknadno. Treba da znate da se unošenje ili iznošenje osnivačkog uloga ne smatra prometom sa aspekta Zakona o PDV pa nemate obavezu plaćanje PDV. Ostaje da se promjena registruje u CRPS i to pripremom određene dokumentacije.
Zahtijeva se Izvještaj o procjeni ovlašćenog procjenjivača koji određuje vrijednost nenovčanog uloga i finansijsku poziciju preduzeća u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, donosi se Odluka o smanjenju osnivačkog uloga, mijenja se tekst Statuta društva za izvršenu promjenu, uplaćuju se takse Poreskoj upravi od 10€ i Službenom listu od 12€ i popunjava se PS-02 obrazac. Odluku o smanjenje osnivačkog uloga koju donosi osnivač i novi tekst Statuta treba da potpiše i ovjeri osnivač koji je kako rekoste u inostranstvu. Zatim se sva dokumentacija predaje u CRPS u Podgorici na osnovu čega ta institucija donosi Rješenje o smanjenju osnivačkog uloga. I još nešto. Po Zakonu o privrednim društvima mora da prođe 60 dana od kada se ovo smanjenje objavi u Službenom listu ( nekoliko dana od predaje potpune dokumentacije u CRPS) do dana dobijanja rješenja o smanjenju osnivačkog uloga. Imajte na umu ovu vremensku distancu.
*Da li firma može prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze odbiti ulazni PDV na kupovinu novoizgrađenog stambenog objekta ako će taj objekat koristiti za rentiranja?
Prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost:
Poreski obveznik, u skladu sa čl 37 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, može prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV (pretporez) koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, prilikom uvoza proizvoda i kao primalac (korisnik) usluge (ulazni PDV), ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio (iskoristio) ili će ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV.
Kako planirate da taj stambeni objekat koristiti za rentiranje, a te usluge su oslobođene plaćanja PDV po članu 27 stav 3 Zakona o PDV, znači da ne obavljate oporezivu djelatnost , tako da ni plaćeni PDV prilikom nabavke te nekretnine ( ako se radi o novoizgrađenom objektu) ne možete odbiti kao pretporez.
Član 27 stav 3 Zakona o PDV( na koji se pozivamo) glasi da su plaćanja PDV oslobođene usluge davanja u zakup ili podzakup kuća za stanovanje, stanova, odnosno stambenih prostora za stalno stanovanje duže od 60 dana kao i zakup poljoprivrednog zemljišta ili šuma, koji su upisani u zemljišne knjige.
Ukoliko je u pitanju sticanje nepokretnost gdje se ne radi o prvom prenosu vlasništva , na taj promet se ne obračunava PDV, već se primjenjuju odredbe Zakona o prometu nepokretnosti, gdje se plaća porez po stopi od 3%.
*Kako pravilno evidentirati avansna plaćanje kupaca koja često imam u praksi?
Prema Zakonu o PDV ako je plaćanje djelimično ili u cjelini izvršeno prije izdavanja računa ili prije obavljenog prometa proizvoda ili usluga PDV se obračunava na dan prijema uplate. Primalac avansa je u obavezi da izda avansni račun koji mora da sadrži sve elemente propisane za PDV račun. Prilikom isporuke proizvoda odn.usluga poreski obveznik ispostavlja konačan račun o toj isporuci, a račun za avanse poništava.
* Htio bih da otvorim firme u Crnoj Gori za uvoz-izvoz i za prodaju na veliko. Imam makedonsko državljanstvo, a osnivač firme bi bila matična firma iz Makedonije. Da li postoji neka posebna procedura za otvaranje firme za stranca?
Postupak otvaranja firme za strance je isti kao i za domaća lica osim što je potrebna nešto veća dokumentacija. Kako rekoste da je osnivač vaša firma iz Makedonije, za početak je potrebno dostaviti izvod iz registra matične firme( original ili ovjerena kopija kod notara ne dužu od mjesec dana) i taj dokument se zove Tekovna sostojba. Zatim, ovlašćenje iz Makedonije od osnivača za lice koje će potpisati i ovjeriti Odluku o osnivanju i Statut nove firme ovjereno kod notara. Ta dva dokumenta( izvod i ovlašćenje) mora da prevede ovlašćeni sudski tumač i i to se, sa dodatnom dokumentacijom, predaje u CRPS u Podgorici.
Čeka se oko deset dana da CRPS donese rješenje o registraciji a onda se za direktora ukoliko je strani državljanin pristupa dobijanju radne dozvole i privremenog boravka . Tu nema prepreka jer se radna dozvola dobija po osnovu direktorske pozicije u preduzeću. Radna dozvola važi godinu dana, pa se onda produžava i privremeni boravak isto tako. Sve ovo prati prilično obimna dokumentacija , plaćanje raznih taksi i dobijanje potvrda. Ukratko smo vas uputili na koji način se odvija postupak registracije firme čiji je osnivač pravno lice iz inostranstva.
*Da li sam u obavezi da na računu koji ispostavljam firmi iz inostranstvo za pružene računovodstvene usluge iskažem i platim PDV?
Prema članu 17 stav 3 Zakona o PDV propisano je deset vrsta usluga koje se oporezuju prema mjestu sjedišta primaoca usluga. U te usluge spadaju i računovodstvene. Znači ukoliko ste za firmu čije je sjedište u inostranstvu obavili neke računovodstvene usluge ne obračunavate i ne plaćate PDV.
*Neradni dani za vrijeme novogodišnjih i Božićnih praznika.
Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima neradni dani su 1. i 2.januar. Isto tako, na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, pravoslavni građani imaju pravo na plaćeno odsustvo za Badnji dan-6. januara i dva dana za Božić- 7. i 8.januar. Preduzeća i druga pravna lica obavezna su da zaposlenima koji žele da slave svoje vjerske praznike, daju plaćeno odsustvo za vrijeme ovih praznika. Zaposleni je obavezan da o svojoj namjeri obavijesti odgovorno lice u preduzeću najkasnije tri dana prije odsustva. Svi koji rade za vrijeme praznika imaju pravo na uvećanu zaradu, a na poslodavcima je da je obračunaju i isplate.
*Da li u pripremi za redovan godišnji popis imovine i obaveza spada i usaglašavanje potraživanja i obaveza sa kupcima i dobavljačima?
Osnovni zadatak računovodstva jeste tačno belježenje svih promjena na imovini, obavezama i kapitalu preduzeća i preduzetnika. Osnovni instrument za svođenje računovodstvenog na stvarno stanje jeste popis. Prema Pravilniku o načinu i rokovima vršenja popisa utvrđena je obaveza popisa svih stavki imovine i obaveza minimum jednom godišnje i to na kraju godine. Sastavni dio popisa je i popis dugovanja i potraživanja.
Dugovanja i potraživanja usklađuju se u praksi najčešće u poslednjem kvartalu poslovne godine slanjem Izvoda otvorenih stavki (IOS) svim dobavljačima i kupcima sa kojima je firma tokom godine imala promet. IOS predstavlja pregled dugovanja i potraživanja pošiljaoca prema njegovoj knjigovodstvenoj evidenciji na određeni dan. Na IOS-u se ostavlja prostor gdje primalac pečatom i potpisom potvrđuje ili osporava iskazano stanje u cjelosti ili djelimično.
Kako ne bi došlo do dupliranja dokumenata, većina preduzeća praktikuje slanje IOS svojim kupcima, očekujući da će i njihovi dobavljači primjeniti istu praksu. Ukoliko se ne dobije IOS od nekog dobavljača, firma je dužna da ga sastavi i dostavi tom dobavljaču radi usaglašavanja.
U slućaju da se stanje u knjigama dva partnera razlikuje, neophodno je utvrditi izvor neusaglašenosti i ispraviti eventualne knjigovodstvene greške, kako bi u završni račun ušle stvarne vrijednosti.
Pravna lica koja sastavljaju Napomene uz finansiske izvještaje dužna su da u ovom izvještaju objelodane neusaglašena potraživanja i obaveze.
*Koristimo priliku da vas podsjetimo na izmjene pojedinih propisa i to:
a) Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica
Ove izmjene su objavljene u Službenim listu 31.12.2014.godine i stupaju na snagu 01.01.2015.godine. Odredbom izmijenjenog člana 10 st.2 utvrđena je niža stopa u odnosu na predhodni period (sa 15% na 13%) na dio ličnih primanja koja su iznad 720EUR (bruto iznos). Pošto je ova odredba temporalnog karaktera, produžena je do 31.12.2015.godine. Takođe, za isti period produžena je primjena odredbe čl.43 Zakona kojom je propisana obaveza fizičkog lica da podnese poresku prijavu po osnovu ličnih primanja kod dva ili više poslodavaca, odn.isplatioca primanja, a čiji je ukupni mjesečni bruto iznos iznad 720EUR.
Uvedeno je i oporezivanje prihoda koje ostvari fizičko lice po osnovu igara na sreću po stopi od 15%. Prihodi ostvareni od igara na sreću predstavljaju dohodak koji je oporeziv porezom na dohodak fizičkih lica , dok se prihodi ostvareno od nagradnih igara i dalje ne smatraju dohotkom, te ne podliježu oporezivanju.
b) Produženje roka primjene Uredbe o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica do 31.12.2015.